Goli otok ponovno?

srijeda, 10. prosinca 2008.

Goli otok

1.Uvod

«Vrijeme prolazi, uspomene blijede, a ljudi koji su iskusili ovaj pakao, polako jedan za drugim nestaju…»

Na putovanju Jadranskim morem prema kopnu, pogledi su uprti u mnoge malene otočiće, koji se naizgled čine mirnima, netaknutima, međutim jedan otok se posebno izdvaja i ističe, te govori o strahotama koje su zadesile nevine ljude koji su se našli na krivom mjestu , u krivo vrijeme, te s krivom ideologijom – Goli otok. Poznat pod nazivom «Hrvatski Alcatraz» danas je jedan od najatraktivnijih turističkih mjesta, od zgrada i svega što je bilo podignuto na otoku danas su ostale samo ruševine koje vraćaju tužna sjećanja na surovu istinu koja je na čelu s Josipom Brozom Titom zadesila Hrvatsku 50-ih godina prošlog stoljeća. Sva događanj na Golom otoku držana su u strogoj tajni. I danas nakon 17.god. Goli otok obavijen je velom tajni koje nikad neće izaći u javnost. Svi spisi glavnih i odgovornih osoba, zapovjednika i starješina na Golom otoku uništeni su ili nestali iz arhiva na Golom otoku.

Sudbina ljudi koji su završili na Golom otoku je prestrašna i mnogi od njih danas se ne žele toga ni prisjetiti, na sam spomen imena otoka mnogima naviru mučne uspomene. Osim uspomena ostao je i vidljiv trag na tijelu svakog zatvorenika Golog otoka, ožiljci od fizičke torture, označavanje tijela tetoviranjem… Ali također i psihička tortura koju su iz dana u dan proživljavali. Mnogi od njih taknuli su dno i opet se uspjeli vratiti u stvaran svijet. Svijet bez patnje i boli koji su proživljavali iz dana u dan. Mnogi od njih su ustali iz mrtvih, tijela su im bila ne prepoznatljiva ali jaka volja za životom ih je vratila među žive.

2. Geografske značajke Golog otoka i obližnjih otočića

2.1. Otoci oko Golog otoka

Nasuprot Velebitskom primorju, između otoka Raba i Krka nalaze se tri ne naseljena otočića – Prvić, Sveti Grgur i Goli otok.

Prvi među otocima krećući od Baške prema Rabu je otok Prvić. Prvić je površinom od 13,45 km² najveći među njima. Udaljen je oko 800 m od rta Škuljica na ulazu u Bašćansku dragu. Bliže Rabu smješten je Sveti Grgur. Grgur je gotovo cijeli zelen. Osim gole klisuraste strane okrenute buri, prekriven je uglavno niskom makijom. Mali crnogorični šumarak smješten je na kraju jedne veće otočke uvale koja nosi ime kao i sam otok. Uvala Sveti Grgur okrenuta je sjevero-zapadno a zauzela je cijelu tu stranu otoka između rta Plitvac i rta Kosača. Osim te uvale, na 4 km dugom i upola toliko širokom otoku, još su tri sasvim male uvale. Prva je odmah južno od rta Plitvac. To je valica Škrljino na čijem je kraju žalo, a uz njega tri otočna pristana. Ostale dvije uvale nalaze se oko istočne otočne punte, rta Smokova. Prva s njegove jugo-zapadne strane i zove se po rtu, a druga, uvala Zabadnja , smještena je na jako burnom mjestu, pola milje sjeverno od rta. Od rta Smokova do sjevero-zapadne punte Golog otoka , rta Sajalo, nešto je manje od jedne nautičke milje.

Slika 1: geografski smještaj otoka Prvića, Sv. Grgura, i Golog otoka

2.2 Treći otok u Jadranu

Treći otok a ujedno i najmanji među navedenim otočićima je Goli otok. Površina mu je svega 4,7 km². Zajedno sa susjednim Svetim Grgurom sastavni je dio neprekinuta vapnenačkog antiklinalnog niza s nekim karakteristikama mramora koji se pruža usporedno s rapskim Kamenjakom (408m) i Prvićem (356m). Duž sjeverne obale Golog otoka nema nikakvih uvala ni zaklona , dubine mora neposredno uz obalu prelaze30 m. Položitija južna i jugo-istočna obala jako je razvedena, na njoj se nalazi više manjih i uskih draga, od kojih je najvažnija i najveća uvala Tetina. Tetina ima siguran pristan, a čini ga betonska riva. Sjeverna strana rive je kraća od njezinog južnog kraka. Dubina na južnom kraku opada s 4 metra na 1,5 metara, dok je na sjevernom dijelu dubina od 3,5 metara do 1,5 metara. Na sjevernom kraju uvale Melna nalazi se svjetionik, točnije na rtu Sajlo. Nešto južnije od svjetionika (manje od pola milje) nalazi se drugi pristan u uvali Melna. Pristan čine dva mola koji zatvaraju uvalu. Na glavi sjevernog kraka dubina je veća od pet metara. Ukoliko pristajemo uz južni lukobran treba biti oprezan, jer je na samoj glavi lukobrana najpliće (0,5 m). Na koljenastoj izbočini negdje po sredini lukobrana, dubina je već 4 metra, postepeno opadajući prema dnu uvale na 2 metra. Na južnim i osobito na jugozapadnim padinama otoka ima nešto oskudne grmolike vegetacije. Mali brodovi mogu naći zaklonište od bure na zapadnoj obali, oko 0,5 Nm južno od rta Sajalo. Sjeverno od rta Stajalo je greben Veli brig koji se za plime ne vidi. Oko 0.7 nm u pravcu jugo-istočno od rta Stajalo nalazi se hrid Macinj na oko 90 m od obale. Južno od rta Blažna su tri niske hridi Mali Goli u blizini kojih je opasno ploviti. Dobri zakloni na otoku su lučica u uvali Melna, pristanište u uvali Mala Tetina, uvala Vela Draga i uvala Mala Senjska. Goli otok je udaljen 10 milja od obale, bez zelenila, stalno izložen jakim udarima bure i munje. Najviši uspon Glavina od 227 m nadmorske visine nalazi se u njegovom sjevernom dijelu. Ogoljele kamene hridine, izložene buri i posolici ruše se strmo prema sjeveru.

Otok je neplodan, nema obradivih površina za uzgoj bilo koje kulture, i nema stalnih stanovnika. Sjeverni dio otoka nema vegetacije, dok na južnoj strani ima nešto malo vegetacije te i nekoliko uvala (Vela Draga, Mala Draga…) na njemu se nalazi naselje Maslinje.

Nema komentara:

Objavi komentar