Goli otok ponovno?

srijeda, 10. prosinca 2008.

Goli otok

4. Gospodarstvo i proizvodnja na Golom otoku

4.1. Gospodarstvo

Do 1949. god. na Golom otoku nije postojao niti jedan tvrdio objekt ili građevina. 1949. god počinje izgradnja, tvrde objekte izgrađivali su robijaši. Goli otok je posjedovao ekonomiju u Novom Vinodolskom. Ekonomija je sadržavala oko 300 do 400 ovaca i svinja za prehranu osuđenika. Također se i na otoku bavilo uzgojem svinja. Osuđenici su ujedno bili i radnici. Dok su kontrolu predstavljali policajci i vanjsko obezbeđenje. Na Golm otoku također bilo je razvijeno i vrtlarstvo i povrćarstvo.

Mala Draga Vrtlarija

Slika 2.: Štale za držanje svinja za tovljenje. Slika 3.:Staklenika za povrće

4.2. Proizvodnja i razni pogoni

Da bi se život na Golom otoku doveo u normalno stanje pridonijela je i postupna izgradnja nekoliko pogona. Osnovano je poduzeće «Velebit» sa svojom direkcijom sjedištem u Rijeci a svoje pogone (pilana, betonirnica, stolarija i klesarski pogon) u kojima su radili isključivo zatvorenici, imalo je na Golom otoku.

Od 1956. god. na otoku se počinju otvarati razni pogoni kao što su brodogradnja, metalni pogon, kameni pogon, stolarija.

Industrija

Slika 4.: Područje proizvodnje nalazi se odmah poslije pristaništ koje je na ovoj slici iza leži.
Ljevo i desno od prolaza nalaze se pojedine radionice. Kao elektro-radionica, bravarsk, tiskara, staklarna kao i odio za pakovanje u (kartone ili sanduke).

Drveni pogon proizvodilo se namještaj, stolice, ljuljačke koje su bile namjenjene za Američko tržište.

Fertigungshalle

Slika 5.: Zgrada za proizvodnju namještaja

Kameni pogon proizvodilo se bloketi, pločice, mramorski produkti…

Sudovi

Slika 6.: Kameni sudovi za prenošenje kamena

Metalni pogon proizvodilo se šasije za prikolice za Ljutomir firm.

Kovacnica

Slika 7.: Kovačnica

Brodogradnja bila je pod stručnima nadzorom inžinjera brodogradnje. Poslovalo sa s firmama : 3 Maj, Viktor Lenac, Brodogradilište Split…

Pristaniste

Slika 8.: Brodogradilište

Radnici na Golom otoku dobivali su plaću koja je bila raspoređena na 3 dijela, za higijenu, za hranu i za vlastite potrebe.

Tito je svu proizvodnju izvozio u Libiju, Maltu, Egipat, Italiju, Grčku, Albaniju… većinom u Afričke i Sredozemne zemlje.

Na otoku nije postojala opskrba vodom već su dolazili brodovi sa vodom, bile su izgrađene cisterne. I sustav skuplanja kišnice. Struja također nije bilo, već su bili postavljeni agrgati.

Cisterna

Slika 9.: Cisterna za vodu

1984. godine došlo je do stagniranja privrede na golom otoku zbog pojavljivanja drugih firmi.

Kamenolom nakon drugog svjetskog rata poduzeće «Granit» iz Zagreba u uvali Markonja je vadilo mramor kratko vrijeme. Kasnije u toj uvali vadio se kamen za poduzeće «Kombinat Velebit». U kamenolomu mramora pronađen je i kalcit. Mramor se vadio pomoću željeznih štangi i špica. Kamenje se obrađivalo ručno. Mramor se koristio za izgradnju vila i stanova politički utjcajnijih i moćnijih ljudi u Jugoslaviji. Također se klesalo i kamene rubnjake za ceste u Jugoslaviji. Nakon 1950.god. na otok dolaze strojevi koji uvelike olakšavaju cjelodnevni rad.

4.3. Školstvo

KP dom je bio za maloljetnike do 23 godine. Osuđenici sa dužim kaznama imali su mogućnost obrazovanja, odnosno završetka nekog zanata. Školu se pohađalo ovisno o visini kazne. Pa tako su postojali ljudi koji su završili po 2 ili 3 zanata.

Nema komentara:

Objavi komentar